Iznenadne vrtoglavice i mučnine - možda imate BPPV, što je to, koja je poveznica i kako se tretira?

Benigni paroksizmalni pozicijski vertigo (BPPV) je jedno od najčešćih stanja koje uzrokuje vrtoglavicu, čak 20-30% svih vrtoglavica možemo prepisati BPPV-u. Iako može biti vrlo uznemirujuće, BPPV je obično benigan i privremen, ali zahtijeva pravovremenu dijagnozu i odgovarajuće liječenje. U ovom blogu razmotrit ćemo što je BPPV, kako se dijagnosticira, te koje su opcije za liječenje ovog stanja.

BPPV je uzrokovan problemima unutar unutarnjeg uha, gdje se nalazi sustav za ravnotežu. Konkretno, uzrok je u pomicanju malih kristala kalcija (otoliti) unutar polukružnih kanala unutarnjeg uha, što ometa normalnu ravnotežu i izaziva osjećaj vrtoglavice ili "vrtlog". Iako može nastati zbog različitih razloga, BPPV najčešće se javlja bez jasnog uzroka, najčešće kod osoba između 50 i 70 godina, iako može pogoditi bilo koju dobnu skupinu. Češće se javlja kod žena u omjeru 2:1 prema muškarcima. BPPV je karakteriziran napadima vrtoglavice i nistagmusa (ritmičko titranje očnih jabučica) koji se obično javljaju pri promjeni položaja glave, na primjer, pri okretanju u krevetu, naginjanju glave prema naprijed ili podizanju. Ti napadi mogu trajati nekoliko sekundi, a uz njih mogu biti prisutni i simptomi poput mučnine i gubitka ravnoteže.

Dijagnoza BPPV-a

Dijagnoza BPPV-a je zapravo dosta jednostavan postupak i ne zahtjeva nikakve dodatne pretrage i snimanja. Dijagnoza se temelji na kliničkom pregledu i tipičnim simptomima.

Izvode se provokacijski testovi koji uključuju brzo pomicanje pacijentove glave u određeni položaj kako bi se izazvali simptomi vrtoglavice i nistagmus te otkrilo koji je točno kanal zahvaćen. Ako je test pozitivan, to može ukazivati na prisutnost BPPV-a i pomoći otkriti koji je kanal zahvaćen. Prema podacima, posteriorni kanal je najčešće zahvaćen kanal (80 do 90%), nakon toga slijedi horizontalni kanal (5 do 15%) te anteriorni (1 do 2%). Također je bitno isključiti ostale poremećaje koji imaju slične simptome.

Što uzrokuje BPPV?

Uzroci BPPV-a nisu uvijek jasni, ali najčešće su posljedica degenerativnih promjena u unutarnjem uhu koje dolaze s godinama. Drugi mogući faktori uključuju povrede glave, poput potresa mozga, infektivne bolesti unutarnjeg uha, dugotrajno mirovanje u krevetu ili dugotrajnu lošu poziciju glave (npr. kod zubara ili frizera) te dugotrajno izlaganje jakim zvučnim podražajima. Također, postoji povezanost s nekim bolestima, kao što su vestibularni neuritis i Meniereova bolest, koje mogu povećati rizik od razvoja BPPV-a.

Važnost pravovremenog prepoznavanja

Iako BPPV nije ozbiljno zdravstveno stanje, može imati značajan utjecaj na kvalitetu života pacijenata, osobito ako ostane nedijagnosticirano i neliječeno. Vrtoglavica može ometati svakodnevne aktivnosti, poput vožnje, hodanja ili čak obavljanja kućanskih poslova. Zbog toga je pravovremena dijagnoza i liječenje od ključne važnosti.

Iako BPPV može spontano proći, u više od 50% slučajeva potrebno je više od 3 mjeseca da se stanje riješi, stoga je manevar repozicije kristala preferirana opcija.

Liječenje BPPV-a

U Fizioteci liječimo BPPV izrazito efikasno. Kod BPPV-a gdje je zahvaćen posteriorni kanal, uspješnost liječenja je čak 79% nakon jednog manevra te 91% nakon dva manevra. Tretman obično uključuje manevar glave, koji pomaže pomicanju kristala u unutarnjem uhu natrag u njihovu originalnu poziciju, čime se eliminira izvor vrtoglavice. Ova tehnika je vrlo učinkovita, a mnogi pacijenti osjećaju olakšanje odmah nakon tretmana.

Tijekom manevra moguće su određene nuspojave poput mučnine ili, u jako rijetkim situacijama, povraćanja. Farmakološke terapije, poput lijekova za smanjenje vrtoglavice, obično se koriste samo u kratkom roku, jer ne liječe samu uzrok vrtoglavice, već samo ublažavaju simptome. U rijetkim slučajevima simptomi se mogu ponoviti pa je potrebno ponoviti tretman.

Literatura

1. Benign paroxysmal positional vertigo: Effective diagnosis and treatment. (2021). Vestibular and Balance Disorders Journal, 30, 1-11.
2. Bhattacharyya, N., Gubbels, S.P., Schwartz, S.R., Edlow, J.A., El-Kashlan, H., Fife, T., Holmberg, J.M., Mahoney, K., Hollingsworth, D.B., Roberts, R., Seidman, M.D., Steiner, R.W.P., Do, B.T., Voelker, C.C.J., Waguespack, R.W. and Corrigan, M.D. (2017), Clinical Practice Guideline: Benign Paroxysmal Positional Vertigo (Update). Otolaryngology–Head and Neck Surgery, 156: S1-S47.
3. Power L, Murray K, Szmulewicz DJ. Characteristics of assessment and treatment in Benign Paroxysmal Positional Vertigo (BPPV). J Vestib Res. 2020;30(1):55-62. doi: 10.3233/VES-190687. PMID: 31839619; PMCID: PMC9249279.
4. Cole SR, Honaker JA. Benign paroxysmal positional vertigo: Effective diagnosis and treatment. Cleve Clin J Med. 2022 Nov 1;89(11):653-662. doi: 10.3949/ccjm.89a.21057. PMID: 36319052.
5. von Brevern, Michael et al. ‘Benign Paroxysmal Positional Vertigo: Diagnostic Criteria’. 1 Jan. 2015 : 105 – 117.

Autor: Hrvoje Petrač