Bol u kuku: Uzroci, dijagnoza i rehabilitacija

Bol u kuku je česta tegoba koja pogađa ljude svih dobnih skupina, a može značajno utjecati na kvalitetu života. Ovaj problem ima razne uzroke, od povreda i preopterećenja do degenerativnih promjena. Da bismo razumjeli kako se nositi s bolom u kuku, ključno je poznavati uzroke, proces dijagnostike i mogućnosti rehabilitacije.

Uzroci boli u kuku

Bol u kuku može dolaziti iz samog zgloba kuka ili okolnih struktura. Među najčešćim uzrocima su:

1. Upala tetive gluteus mediusa: Gluteus medius je ključni mišić kuka odgovoran za stabilizaciju zdjelice prilikom hodanja. Preopterećenje, nepravilna biomehanika ili slabost ovog mišića mogu uzrokovati upalu tetive (tendinitis), što dovodi do bola na vanjskoj strani kuka.
2. Osteoartritis: Degenerativne promjene u zglobu kuka mogu uzrokovati bol, ukočenost i smanjenje opsega pokreta.
3. Burzitis (upala burse): Upala burse (jastučića koji smanjuje trenje između tetiva i kosti) u području kuka može izazvati bol i otežano kretanje.
4. Traume: Iščašenja, prijelomi kuka ili povrede mekih tkiva često uzrokuju akutni bol u kuku.

Statistički podaci

Oko 10-25% odraslih osoba doživljava bol u lateralnom dijelu kuka, koja se često pripisuje upali tetive gluteus mediusa ili trohanternom burzitisu. Stanje je češće kod žena nego kod muškaraca, s omjerom približno 4:1.

Dobna skupina

• Najčešće pogađa osobe u dobi između 40 i 60 godina.
• Aktivne osobe mlađe dobi, uključujući trkače i sportaše, također su pod povećanim rizikom zbog prekomjerne upotrebe mišića.

Faktori rizika

• 70% osoba sa sindromom trohanterne boli (koji uključuje i upalu tetive gluteus mediusa) ima neki oblik biomehaničke disfunkcije, poput neravnomjernog opterećenja zglobova kuka.
• Pretilost, slabost mišića zdjelice i neravnoteža mišića dodatno povećavaju rizik.

Učestalost kod sportaša

• Tendinitis gluteus mediusa čini oko 20% ozljeda kuka kod trkača i biciklista.
• Pogrešna tehnika trčanja ili neprikladna obuća može značajno povećati učestalost ozljeda.

Oporavak

• Većina pacijenata postiže značajno poboljšanje konzervativnim liječenjem, uključujući fizioterapiju, u roku od 6-12 tjedana.
• Manje od 10% pacijenata s teškim slučajevima može zahtijevati kiruršku intervenciju.

Diferencijalna dijagnostika boli u kuku

Zbog složenosti regije kuka, diferencijalna dijagnostika je ključna za identifikaciju uzroka boli. Fizioterapeut provodi klinički pregled koji uključuje:

• Anamnezu: Razgovor o prirodi boli (lokalizacija, trajanje, intenzitet).
• Palpaciju: Utvrđivanje osjetljivosti ili upale u okolnim strukturama.
• Specifične testove: Procjena fleksibilnosti i snage mišića.
• Snimanja: Rtg, ultrazvuk ili magnetna rezonanca mogu biti potrebni za precizniju dijagnozu.

Na primjer, upala tetive gluteus mediusa može se zamijeniti s burzitisom, dok bol uzrokovana ozljedom može imitirati simptome artritisa. Precizna dijagnoza omogućava pravilan tretman.

Rehabilitacija boli u kuku

Rehabilitacija boli u kuku usmjerena je na smanjenje boli, poboljšanje funkcije i prevenciju budućih problema. Ključni elementi rehabilitacije uključuju:

• Fizioterapija:
  • Vježbe istezanja: Fokus na istezanje mišića kuka i donjeg dijela leđa kako bi se smanjila ukočenost.
  • Jačanje gluteusa: Posebno vježbe za gluteus medius, poput bočnih nožnih podizanja, mosta i vježbi s elastičnom trakom.
• Manualna terapija: Tehnike mobilizacije zglobova mogu smanjiti bol i poboljšati pokretljivost.
• Elektroterapija: Tretmani poput Tecar terapije (biostimulacije) često se koriste za smanjenje upale i boli.
• Modifikacija aktivnosti: Smanjenje aktivnosti koje izazivaju bol, poput trčanja na tvrdoj podlozi.

Zaključak

Bol u kuku zahtijeva ozbiljan pristup kako bi se utvrdio uzrok i osigurala odgovarajuća terapija. Od upale tetive gluteus mediusa do artritisa ili traume, precizna dijagnoza omogućava ciljanu rehabilitaciju i brži oporavak. U suradnji s liječnicima i fizioterapeutima, mnogi pacijenti mogu postići značajno olakšanje i povratak svakodnevnim aktivnostima.

Literatura:

1. Fearon, A. M., Ganderton, C., Scarvell, J. M., et al. (2014). Greater trochanteric pain syndrome: Defining the clinical syndrome. British Journal of Sports Medicine, 48(10), 648-653.
2. Grimaldi, A., Mellor, R., Hodges, P., et al. (2015). Gluteal tendinopathy: A clinical framework for assessment and management. British Journal of Sports Medicine, 49(10), 648-655.
3. Physiopedia. (2023). Gluteal Tendinopathy. www.physio-pedia.com
4. Kingston, G., & Bullock-Saxton, J. E. (2000). The functional anatomy and clinical importance of the gluteus medius and minimus muscles. Physical Therapy Reviews, 5(1), 25-36.

Tomislav Međimorec