Ukratko o anatomiji živca ischiadicusa
Nervus ischiadicus je najveći i najdeblji živac (cca 2 cm) u ljudskom tijelu. Tvore ga 5 živaca iz lumbosakralnog dijela: L4, L5, S1, S2 i S3. Nakon formiranja, spušta se kroz glutealnu regiju, stražnji dio bedra do poplitealne jame (iza koljena), gdje se dijeli na:
- Tibijalni živac
- Zajednički fibularni (peronealni) živac
Funkcija: senzorna i motorička opskrba kože i mišića natkoljenice, potkoljenice i stopala.
Što označava pojam išijas?
Lumboischialgija (išijas) označava radikularnu bol u leđima i nozi, s mogućim osjetnim i motoričkim deficitima, koji se javljaju duž distribucije živca. Bol je posljedica kompresije ili iritacije živčanog korijena ili samog živca, a simptomi uključuju:
- Bol u leđima i nozi
- Trnce
- Slabost mišića nogu
- Oslabljene reflekse
- Ukočenost
Kako prepoznati išijas – diferencijacija od drugih stanja
Tipični simptomi išijasa:
- Dominantna bol u nozi (jača od boli u leđima)
- Lokalizirana bol, najčešće ispod koljena
- Bol prati anatomsku distribuciju živca
- Trnci, gubitak osjeta, oštra bol
- Slabost mišića noge
- Oslabljeni refleksi
- Bol kod kašljanja i kihanja
Napomena: Prije svega isključiti ozbiljne patologije poput trauma, infekcija i tumora.
Mogući uzroci i rizični faktori za nastanak išijasa
Strukturalni uzroci:
- Lezija diska – najčešći uzrok; prolaps diska pritišće korijen živca
- Spinalna stenoza – suženje spinalnog kanala i foramena
- Spondilolisteza – pomak jednog kralješka u odnosu na drugi
- Piriformis sindrom – kompresija živca strukturama u glutealnoj regiji
Ostali rizični faktori:
- Loše opće zdravlje
- Fizički/psihološki stres
- Pušenje
- Fizički naporan rad
- Pretilost
- Dugotrajno sjedenje i saginjanje
Liječenje
Išijas može biti dugotrajan i težak za liječenje. Epizoda traje u prosjeku 3–6 mjeseci, a samo 55% pacijenata pokazuje barem 30% poboljšanja nakon godinu dana.
Naš pristup uključuje:
- Detaljan pregled i dijagnostiku: utvrđivanje uzroka i mjesta kompresije
- Plan terapije:
- Edukacija pacijenta: razumijevanje dijagnoze i plana tretmana
- Manualna terapija: tehnike za smanjenje boli, tonusa i poboljšanje pokretljivosti
- Tecar terapija
- Vježbe – najvažniji dio terapije:
- Stabilizacijske vježbe trupa (DNS)
- Vježbe za uspostavljanje mišićne ravnoteže
- Individualizirane vježbe za kućnu i post-rehabilitacijsku primjenu
Napomena: Kod jakih bolova koji ne reagiraju na fizikalnu terapiju preporučuje se pregled neurokirurga i razmatranje operativnog zahvata.
Literatura
- Lewis RA, et al. Comparative clinical effectiveness of management strategies for sciatica. Spine J. 2015.
- Parreira, P., et al. Risk factors for low back pain and sciatica: an umbrella review. Spine J, 2018.
- Scaia, V., et al. Straight leg raise test for lumbar disc herniation. J Back Musculoskelet Rehabil, 2012.
- Jensen, R., et al. Diagnosis and treatment of sciatica. BMJ, 2019.
- Tawa, N., et al. Accuracy of neurological exam in lumbo-sacral radiculopathy. BMC Musculoskeletal Disorders, 2017.
- Ostelo RW. Physiotherapy management of sciatica. J Physiother, 2020.
- Stynes S, et al. Classification of patients with low back-related leg pain. BMC Musculoskelet Disord, 2016.