Anatomija karpalnog kanala
Karpalni kanal je koštano-vezivna anatomska regija u području korijena šake kroz koji prolaze tetive i živci. Sindrom karpalnog kanala je stanje koje uključuje kompresiju živca (n.medianus) koji prolazi kroz podlakticu i kroz kanal u ručnom zglobu gdje nastaje sama kompresija. Sindrom karpalnog kanala zbog načina života polako postaje bolest modernog čovjeka a prvi znakovi koji na nju upućuju su bol i trnci u šakama. Sindrom karpalnog kanala je najčešći oblik kompresivne neuropatije, češće se javlja kod žena negoli muškaraca, osobito između 40. i 60. godine života iako u zadnjih nekoliko godina mlađa populacija zaposlena u IT sektoru sve češće obolijeva upravo od ovog sindroma.
Simptomi i uzroci nastanka
N. medianus se nalazi površno u ručnom zglobu, anatomski je strukturalno slabo zaštićen i time je izložen pritisku. Kod dugotrajnog pritiska ili istezanja nastaje upala i otok tetiva mišića savijača prstiiju što stvara dodatnu kompresiju na n.medianus u uskom prostoru karpalnog kanala. Pritisak na ovaj živac najčešće uzrokuju ponavljajući pokreti šake (npr.rad na računalu, sviranje instrumenata, rad s određenim alatima). Ostali mogući uzroci uključuju povijest bolesti, prošle ozljede ruke ili frakture, dijabetes, trudnoća i artritis. U početku se očituje promjenama osjeta, pojavom boli, trnaca, žarenja ili pečenja u prva tri prsta šake, ponekad se može javiti otok šake ili prstiju te otežano hvatanje prstima i palcem zbog gubitka motorike I snage mišića.
Liječenje
Kod sindroma karpalnog kanala također je bitno isključiti ostala stanja koje se mogu zamaskirati i imati sličnu kliničku sliku poput: kompresija brahijalnog pleksusa, TOS(thoracic outlet sindrom), kompresija medianusa u gornjem dijelu ruke. Sindrom karpalnog kanala dijagnosticira se kliničkim pregledom, procjenom stanja šake i živca te specifičnim testovima (Tinelov ili Phalenov test). Najprecizniji način utvrđivanja sindroma je elektromioneurografija. Liječenje sindroma karpalnog kanala može uključivati različite pristupe, ovisno o težini simptoma i uzrocima problema, ključan dio je svakako kvalitetna dijagnostika gdje se u ranoj fazi prepoznaje I utvrđuje točan uzrok problema. U našem centru za fizikalnu terapiju nakon temeljen dijagnostike provodimo terapiju koja uključuje: Edukaciju pacijenta, mobilizaciju živca, manualne tehnike za opuštanje mekotkivnih struktura, tecar terapija/bezbolni udarni val te kineziterapija. U težim slučajevima pristupa se operativnom liječenju dekompresijom karpalnog kanala nakon čega slijedi oporavak i rehabilitacija.
- Organizirajte odgovarajuća ergonomska rješenja na radnom mjestu; adekvatna oprema, položaj tipkovnice, ergonomski miš.
- Radite češće stanke i primjene položaja za vrijeme radnog vremena.
- Izvodite vježbe koje će spriječiti moguće ponovne simptome
Literatura
- Bobowik, P. Ż. (2019). Effectiveness of physiotherapy in carpal tunnel syndrome (CTS). Postępy Rehabilitacji, 2019(2), 47-58. doi:10.5114/areh.2019.85023
- Mayo Clinic. (2020). Carpal Tunnel Syndrome, diagnosis and treatment.
- Duckworth, Andrew D., MBChB, MSc, Jenkins, P. J., MBBS, & McEachan, J. E., MBBS. (2014). Diagnosing carpal tunnel syndrome. Journal of Hand Surgery, 39(7), 1403-1407.
- Padua L, Coraci D, Erra C, Pazzaglia C, Paolasso I, Loreti C, Caliandro P, Hobson-Webb LD. Carpal tunnel syndrome: clinical features, diagnosis, and management. Lancet Neurol. 2016 Nov;15(12):1273-1284. doi: 10.1016/S1474-4422(16)30231-9. Epub 2016 Oct 11. PMID: 27751557.
