Ova ozljeda se može dogoditi tijekom intenzivnog sportskog napora ili pak prilikom obične šetnje. Najčešće je uzrokovana doskokom na neravnu podlogu, prilikom čega dolazi do gubitka ravnoteže te prenošenja izrazito velike težine na ligamente gležnja. Drugi veliki uzrok je naglo mijenjanje pravca u bilo kojem sportu. Uganuća gležnja vrlo su česta s visokim rizikom od ponavljanja ozljede. Posljedično tome postoji značajan broj istraživačkih radova koji ispituju strategije za liječenje i prevenciju akutnih i ponavljajućih uganuća (inače poznatih kao kronična nestabilnost gležnja).
Skočni zglob ima dva funkcionalna dijela koja se ponašaju kao cjelina. Prvi čine dvije potkoljenične kosti međusobno spojene čvrstim ligamentom (tibiofibularnom sindezmozom), koje izgledaju kao klješta između kojih je umetnuta jedna kost stopala (talus). Ove tri kosti čine tzv. gornji nožni zglob (spoj potkoljenice sa stopalom) i u njemu se odvijaju pokreti stopala naprijed/natrag (ili, ako hoćete gore/dolje). U međusobno uzglobljenim kostima stopala odvijaju se kretnje lijevo/desno, koje su od iznimne važnosti za stabilnost i balans. U stvarnosti cijelo stopalo, sa svojim spojem za potkoljenične kosti, u kombinaciji sa nekim kretnjama koje se odvijaju u koljenu, djeluje kao jedna funkcionalna cjelina.
Kod distorzije(uganuća) skočnog zgloba možemo razlikovati više stupnjeva ozljede.
Nakon utvrđenog stupnja ozljede u rehabilitaciji ozljede mišićno-koštane problematike koriste sljedeće intervencije:
Konzervativno liječenje kod ozljeda skočnog zgloba se pokazalo izuzetno učinkovito, a to možemo potkrijepiti vlastitim iskustvo kao i brojnim istaživanjima. Važno je napomenuti kako je preporučljivo konzultirati se sa fizioterapeutom nakon odrađene rehabilitacije o samoj prevencije kako se ozljede nebi ponavljale.